Danas

VLADAN ĐOKIĆ: UNIVERZITET NIJE NEPRIJATELJ DRŽAVI

Predsednica Skupštine Ana Brnabić optužila rektora da stoji iza obustave rada

Rektor Univerziteta u Beogradu profesor Vladan Đokić kazao je preksinoć da država i Univerzitet nisu u dobrom odnosu i dodao da vlast ne treba da gleda na instituciju kojom on rukovodi kao na „neprijatelja i nekoga ko hoće da ruši državu“.

Đokić je, gostujući na Radio televiziji Srbije (RTS), rekao da je država ta koja vrši pritisak na beogradske univerzitete, pogotovo nakon što su pružili podršku studentima. „Sada smo na neki način mi i država postavljeni kao suprotstavljene strane. Ustvari, to ne bi trebalo da bude tako. Univerzitet je okosnica društva, zapravo institucija koja je jedna od retkih u koju građani Srbije imaju poverenje“, rekao je Đokić. Po njegovim rečima, nezakonita je odluka doneta na sednici vlade Srbije da profesori, asistenti i istraživači dobiju samo 15 odsto od svoje plate. „Univerzitet u Beogradu je formirao nekoliko pravnih timova koji će postupiti tako što će ovu odluku putem nekih tužbi da pokuša da ospori. Univerzitet u Beogradu nije postupio protivzakonito i nije obustavio rad, već profesori i fakulteti ne mogu da realizuju nastavu, jer postoje blokade“, izjavio je Đokić. Predsednica Skupština Srbije Ana Brnabić izjavila je prethodno da iza obustave rada na fakultetima „stoje dekani i rektori“, a pre svega rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, a ne „studenti blokaderi“ jer, kako je rekla, „niti znaju koliko je studenata u plenumu, niti ih zanima ko su ti studenti“. „Na Filološkom fakultetu Univerziteta čiji je on rektor, na poslednjem plenumu je bilo dvadesetak plenumaša, od kojih ni ne znate da li su sa tog fakulteta. I hoćete da mi kažete da Filološki fakultet koji ima nekoliko hiljada studenata može da blokira 20 studenata. Ne“, rekla je Brnabić, za TV Pink, govoreći o ju- čerašnjem intervjuu rektora Đokića Radio televiziji Srbije. Ona je, povodom najave za danas tročasovne blokade beogradskog Brankovog mosta, rekla da je „providan, površ an izgovor za nasilje navodna podrška prosvetnim rednicima“, jer je „situacija u školama prilično dobra, nije idealna, ali ide na bolje“. „U ovom trenutku imamo više od 75 odsto osnovnih škola koje rade potpuno normalno – svi nastavnici i to sa časovima od 45 minuta. Samo jedna osnovna škola u čitavoj Srbiji od 1.254 osnovne škole je u totalnoj obustavi“, rekla je Brnabić.
„SVEDOČIMO PORASTU NASILJA“ – Sindikat visokog obrazovanja traži smirivanje tenzija i pronalaženje rešenja
Sindikat visokog obrazovanja Srbije – SVOS kaže da studenti, u broju i energiji koju pokazuju, nisu i ne mogu biti neprijatelji države, zbog čega im daju punu podršku, te ističu da je njihova angaž ovanost i istrajnost u zahtevima za funkcionisanjem institucija u skladu sa zakonom i doslednim sankcionisanjem svakog oblika nasilja, najbitnija u ovom trenutku. – Sa žaljenjem konstatujemo da, i nakon puna tri meseca, izostaju adekvatne reakcije nadležnih institucija koje bi vodile ka smirivanju tenzija i pronalaženju rešenja. Naprotiv, svedočimo nastavku incidenata, porastu fizičkog i verbalnog nasilja, kao i ozbiljnim slučajevima ugrožavanja bezbednosti. Upravo zato, sa dubokom zabrinutošću izraž avamo protest protiv daljeg širenja fizičkog i verbalnog nasilja, koje, uprkos jasnim i opravdanim zahtevima za odgovornost i zakonito postupanje, nastavlja da ugrožava bezbednost i dostojanstvo studenata – saopštili su iz SVOS-a. Veruju i da akademska zajednica i zaposleni na fakultetima, koji su odgovorno i legitimno podržali studentske zahteve, ne mogu i ne smeju biti tretirani kao neprijatelji društva, jer je njihova uloga ključna za očuvanje znanja, ali i izražavanje slobodnog i kritičkog mišljenja. – Najoštrije osuđujemo sve mere kojima se ugrožava pravo na zaradu zaposlenih u visokom obrazovanju, kao i sve učestalije pojave javnog omalovažavanja profesora i saradnika. Takvi postupci ozbiljno narušavaju dostojanstvo profesije, destabilizuju institucije i podrivaju ugled obrazovanja u celini. Posebno upozoravamo na pravnu i institucionalnu spornost izmene Uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta, donete bez konsultacija nadležnih tela, što otvara pitanja u pogledu njene zakonitosti. Dodatno, izmenom Uredbe, kojom se drastično smanjuje vreme, a samim tim i vrednost naučnoistraživač kog i umetničkog rada, urušava se ne samo unutrašnja struktura radne obaveze nastavnika, već i sam koncept savremenog univerziteta – nastavljaju dalje. Posledice ovakvih izmena biće, kako smatraju, drastično smanjenje kvaliteta i obima naučnih rezultata, ugrožavanje učešća u međunarodnim projektima, pad akademske reputacije i degradacija univerziteta na nivo obrazovne ustanove bez istraživačke funkcije.