Danas
RAZGOVOR O DRUŠTVENIM MREŽAMA I SLOBODI IZRAŽAVANJA
U Francuskom kulturnom centru u Beogradu večeras gostuje politikolog Dominik Renije
U francuskosrpskom razgovoru na temu „Društvene mreže i sloboda izražavanja“ večeras u Francuskom institutu za kulturu u Beogradu, gostuje Dominik Renije, politikolog iz Francuske, tamošnji traženi medijski komentaror i analitičar aktuelne političke i društvene scene.
Kao učesnici u večerašnjoj debati, koju organizuje Francuski kulturni centar u Srbiji, pored Renijea najavljeni su i sociolog Dalibor Petrović, pravnik Nevena Ružić i novinar Tamara Vučenović, koji će razgovarati o „sve češćoj upotrebi društvenih mreža kao mesta anonimnog ili javnog obraćanja“, ali i o „zloupotrebama mogućnosti slobodnog izražavanja“… Učesnici će razmatrati ovu temu sa više aspekata i pokušati da odgovore na razna pitanja. „Teme o kojima će biti reči su, kako se saopšteno iz Francuskog kulturnog centra, kako pronaći neophodnu ravnotežu između slobode izražavanja i prava na poštovanje privatnosti, da li je ukidanje anonimnosti u suprotnosti sa osnovnim principima web-a i čak interneta koji je omogućio slobodu izražavanja kakva nije viđena u ljudskoj istoriji, koja regulativa ‘pokriva’ objave na mrežama, da li brzina i spontanost pisanja objava mogu da oslobode autore njihove odgovornosti, kakvi su efekti društvenih mreža na izborne kampanje…“, saopšteno je iz Francuskog kulturnog centra. Gost iz Francuske, Dominik Renije, doktor političkih nauka, profesor je na univerzitetu Sciences Po Paris, generalni direktor Fondacije za političke inovacije – Fondapol. Njegov rad je usredsređen na transformacije političke moći, javnog mnjenja, na izborna kretanja, populizam u Francuskoj i Evropi. Prvi je govorio o konceptu „patrimonijalnog populizma“ koji se, kako organizatori večerašnjeg skupa ističu, odnosi na zabrinutost pripadnika evropskih država zbog stalnog preispitivanja njihove materijalne baštine, načina očuvanja kulturnog nasleđa usled ekonomske globalizacije i demografskog starenja. Renije je ranije bio angažovan u Evropskoj komisiji kao član francuske Nacionalne konsultativne komisije za prava čoveka i Opservatorije za decentralizaciju Senata. Autor je brojnih eseja i istraživačkih radova. Sociolog Dalibor Petrović predaje sociologiju na Univerzitetu u Beogradu na Saobraćajnom, Filozofskom i Ekonomskom fakultetu na svim nivoima studija kao i na master studijama Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti. Pravnik Nevena Ružić je dugogodišnja konsultantkinja za zaštitu podataka o ličnosti, bezbednost podataka, slobodu informacija i izražavanja, u zemlji i inostranstvu. Od 2022. je na listi eksperata Saveta Evrope za oblast zaštite podataka o ličnosti. Novinar Tamara Vučenović je vanredni profesor na Fakultetu za menadžment Univerziteta Metropolitan, teoretičar medija i kulture.
Francuski Novi talas
Francuski Novi talas, jedan od najuticajnijih pravaca u istoriji kinematografije, ostaje u fokusu Filmskog petka u Evropskoj kući. Nakon uspeha formata Trifo protiv Godara, posetioci će u večeras od 19 časova moći da pogledaju legendarno ostvarenje „Hirošima, ljubavi moja“ Alena Renoa, uz jednu od najznačajnijih uloga glumice Emanuele Rive, koja je za svoj nastup u ovom filmu nominovana za nagradu BAFTA. O filmu će sa gostima razgovarati profesor Fakulteta dramskih umetnosti Goran Terzić. Reneovo prvo dugometražno delo, film je koprodukcija između Francuske i Japana, dokumentuje seriju intenzivno ličnih nelinearnih razgovora (ili jedan ogroman razgovor) u periodu od 36 sati između francuske glumice El (koja znači „Ona“), i japanskog arhitekte, Luja (što znači „On“). Privukao je međunarodnu pažnju na novi pokret u francuskoj kinematografiji, zajedno sa filmovima kao što su „Do poslednjeg daha“ i „400 udaraca“. Film prikazuje Reneovu inovativnu upotrebu kratkih sekvenci flešbekova kako bi sugerisali bljesak uspomena. Ovaj film se smatra jednim od najuticajnijih filmova francuskog novog talasa.