Novi Magazin

KOLAPS SISTEMA ZATRPAVA ZEMLJU SMEĆEM

Problemi u upravljanju komunalnim otpadom

Iako se na Regionalnoj deponiji Vrbak od 1. marta više ne odlaže komunalni otpad iz Užica, meštani Lapova i dalje budno motre na prilazni put do nje, a ekološki aktivisti spremni su da veoma brzo intervenišu i spreče pristup kamiona sa đubretom iz Užica ili bilo kog drugog grada u Srbiji.

Ekološki aktivista iz Lapova Stefan Parežanin kaže za Novi magazin da su građani tražili od lokalne vlasti u Lapovu da od kompanije FCC EKO zahteva podroban izveštaj o šestomesečnom odlaganju otpada iz Užica na deponiji Vrbak koja posluje u okviru te kompanije: „Dok nismo blokirali ulaz u deponiju oni nisu hteli da nam odgovore na pitanja koja bi morala biti javna i dostupna građanima jer se tiču njihovog zdravlja. Tek kada smo blokirali prilaze deponiji stigli su nekakvi uopšteni odgovori, bez konkretnih podataka koji bi potkrepili istinitost njihovih navoda.“ On dodaje da je tačno da se otpad iz Užica više ne dovozi u Lapovo, ali da nije isključeno da, kada se prašina malo slegne i pažnja javnosti malo popusti, kolone šlepera iz Užica ponovo krenu prema Lapovu. SUMNJIVO ĆUTANJE: Mi ne sporimo činjenicu da je Vrbak jedna od retkih deponija u Srbiji koja ima visok stepen ekološke zaštite i da u tretmanu otpada primenjuje evropske standarde, jer je locirana na samo 200 metara vazdušne linije od Velike Morave, ali smo zbunjeni zbog čega ignoriše zahteve lokalne samouprave i građana koji su zainteresovani za kontrolu velikih količina otpada koji svakoga dana stiže iz Užica. Pre svega nas interesuje da li se i kako utvrđuje da u njemu nema opasnih sadržaja, kaže Parežanin. U opštinskoj upravi Lapova potvrđuju da su građani nezadovoljni odnosom kompanije FCC EKO i da među njima postoji izvesna doza podozrenja prema skladištenju otpada iz Užica na deponiji Vrbak. Načelnik Opštinske uprave Lapova Vladimir Mihajlović kaže za Novi magazin da ih je početkom meseca kompanija FCC obavestila da je 28. februara istekao ugovor, koji je imala sa više opština zapadne Srbije o deponovanju komunalnog otpada u Vrbaku i da, prema njegovim saznanjima. od tada u Lapovo ne stižu šleperi sa đubretom iz Užica i okolnih opština: „Što se tiče strepnje da bi FCC ‘uvozom’ velikih količina otpada iz velikih gradova mogao da popuni sve raspoložive kapacitete, oni garantuju da će biti dovoljno prostora za deponovanje otpada najmanje još 10 godina nakon isteka našeg ugovora, koji je na snazi do 2032. godine.“ STRAH: U Vrbaku na površini od 22 hektara sakupljani otpad deponuje se po najvišim ekološkim i EU standardima. Ugovorom u okviru javno-privatnog partnerstva potpisanog između Opštine Lapovo i FCC EKO kompanija se obavezuje da deponija sakuplja komunalni otpad sa teritorija opština Lapovo, Batočina, Rača i Despotovac u narednih 25 godina, ali da iste usluge, pod komercijalnim uslovima, može da pruža i drugim gradovima i opštinama. Međutim, transfer komunalnog otpada iz Zapadne Srbije izazvao je veliko nezadovoljstvo građana Lapova koji strahuju da će veliki priliv otpada iz Užica brzo „zatrpati“ njihovu deponiju mnogo pre roka od 25 godina. Svojevrsna kriza upravljanja komunalnim otpadom u Srbiji nastala zbog velikog požara na Regionalnoj deponiji Duboko kod Užica početkom maja 2024, dodatno je destabilizovala ceo sistem njegovog prikupljanja, transporta i prerade – ako sistem uopšte postoji. Požar na deponiji Duboko „izgoreo“ je poslednju nadu da će Srbija pod ovom vlašću neukih i nestručnih partijskih kadrova napraviti bilo kakav, a kamoli dugo najavljivani ključni iskorak u oblasti zaštite životne sredine i upravljanja komunalnim i svakim drugim otpadom. Tretman otpada od njegovog prikupljanja i transporta, do klasifikovanja i reciklaže zasnovan na najsavremenijim evropskim iskustvima i standardima trebalo je da obezbedi dugoročno, stabilno, kvalitetno, pa čak i isplativo, rukovanje otpadom i posluži kao šablon za izgradnju i organizaciju brojnih drugih sličnih deponija širom Srbije. To se međutim nije dogodilo. Suočen sa zabranom odlaganja otpada na deponiju Duboko i Čačak je počeo da ga „privremeno“ gomila u „svom dvorištu“, na neuslovnoj lokaciji pored Zapadne Morave. Međutim, sa rastom ogromne gomile đubreta raslo je i nezadovoljstvo građana, koji su blokirali prilazne ulice pa je gradsko rukovodstvo izdejstvovalo da otpad iz Čačka usmeri na neuređeno smetlište u susednoj opštini Knić, određeno za otpad koji se dva puta mesečno prikuplja na teritoriji 36 sela opštine Knić. Na problem „uvoza“ velikih količina đubreta iz Čačka prvi je ukazao šef Odborničke grupe Stranke slobode i pravde (SSP) u Skupštini opštine Knić Nikola Čamparević: „Ta lokacija udaljena je nekoliko stotina metara od izvorišta Banja pored reke Ribeš i od prvih kuća. Može se samo pretpostaviti kakve bi ekološke posledice mogle nastati ukoliko bi nečistoće koje kiše i snegovi spiraju sa otpada kroz podzemne vode stigle do tog izvorišta iz koga se vodom snabdeva i jedan turistički objekat.“ Čamparević upozorava i na opasnost od požara na smetlištu od dva hektara gde je svakoga dana stizalo najmanje dva šlepera sa đubretom iz Čačka. Rukovodstvo opštine krilo je od javnosti pod kojim je uslovima i na koji rok potpisan ugovor i količine planirane za deponovanje u Kniću. „Opozicioni odbornici su insistirali da odmah budu objavljeni svi ugovori i dogovori između stranačkih kolega iz redova Srpske napredne stranke iz Čačka i Knića, da bi se javnost upoznala sa njima. Kako odgovor nije stigao, opozicija je pozvala građane da blokiraju put do deponije, a njihova akcija je rezultirala „prekidom uvoza ekoloških problema“ u tu izrazito poljoprivrednu opštinu. ALARMANTNO ŠIROM SRBIJE: U Srbiji se godišnje proizvede oko 11,5 miliona tona smeća koje se deponuje i odlaže na 12 sanitarnih deponija koje zadovoljavaju evropske standarde. Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, pored 12 sanitarnih deponija u Srbiji je registrovano i 2567 smetlišta i đubrišta koja ne zadovoljavaju minimum sanitarnih i tehničkih standarda. Prema zvaničnim podacima, prošle godine je reciklirano samo 13 odsto komunalnog otpada, od čega manje od dva procenta recikliranog otpada dolazi iz domaćinstava. Evropski prosek reciklaže komunalnog otpada je oko 50 odsto. Čak ni veliki gradovi poput Kragujevca nemaju odgovarajuće sanitarne deponije, što najbolje ilustruje zelena karta Srbije na kojoj su ucrtane brojne crvene tačke koje označavaju divlje deponije…