Danas

PUNJENJE BUDŽETA JAČE OD CENE BARELA

Vrele Trampove carine otopile su cenu nafte u svetu, a da li će i cene goriva u Srbiji

Povećane carine na uvoz robe u SAD, koje je prošle nedelje uveo predsednik Donald Tramp skoro svim zemljama sveta, ozbiljno su potresle svetsko tržište.

Od 5. aprila stupila je na snagu osnovna carina od 10 odsto za celokupni uvoz u SAD, a od 9. aprila će početi da važe „recipročne carine“ za oko 60 zemalja, među kojima je i Srbija kojoj je izračunata carina od čak 37 odsto. Od kada su „recipročne carine“ najavljene 3. aprila, akcije širom sveta, od Volstrita preko Evrope do Azije, padaju, pala je i vrednost bitkoina, tone i vrednost bakra, a u ponedeljak je čak pala i vrednost zlata – metala koji je u kriznim vremenima sigurno utočište investitora i čija vrednost u takvim okolnostima obično raste. Vrednost bakra i zlata je pala uprkos tome što ih nove američke carine ne obuhvataju. Nafta, gas, bakar, zlato, srebro, platina, paladijum, drvna građa, poluprovodnici i farmaceutski proizvodi zasad su izuzeti od povećanja carina. Na nove američke carine nije ostalo imuno ni tržište nafte. Vrednost nafte Brent, koja se koristi za određivanje cene na svetskom tržištu, pala je u poslednja tri trgovačka dana, odnosno od početka uvođenja carina, za nešto više od 10 dolara po barelu, odnosno za oko 15 odsto. U sredu, dan pred objavu Trampovih „recipročnih carina“, fjučersi nafte za ugovore u junu iznosili su oko 75 dolara po barelu, dok su u ponedeljak potonuli u jednom momentu na 63 dolara po barelu. U poslednjih godinu dana cena nafte nije bila na ovako niskom nivou. Iako cena goriva u Srbiji zavisi od kretanja cene nafte na svetskom tržištu, sagovornici Danasa nisu optimistič ni da će i na pumpama u našoj zemlji sigurno doći do tako drastič- nog pada cene goriva i da to umnogome zavisi od poteza države. Kao razloge navode to što je cena goriva u našoj zemlji većinom opterećena akcizama, ali i to da bi drastičniji pad cena goriva u Srbiji mogao da se oseti tek kada bi se cena nafte na ovom nivou održala neko vreme. Upozoravaju da cena goriva zavisi i od budućeg poslovanja Naftne industrije Srbije (NIS) kojoj američke sankcije već mesecima „dišu za vratom“ i koje „za dlaku“ već dva meseca izbegava. Tržišni analitičari kažu za Danas da do pada na finansijskim tržištima dolazi, jer investitori predviđaju mogućnost recesije. Analitičar iz IPOPEMA Securities Vladan Pavlović rekao je za Danas da su tržišta počela da računaju na potencijalnu recesiju u SAD i EU, kao i na slabiji rast Kine. „To znači i manju potražnju za naftom pa je zato cena sada pod pritiskom. Međutim, ovaj pad nije bio u potpunosti očekivan zato što se pretpostavljalo da će carine biti nešto blaže ili da će biti mahom instrument pretnje zarad pregovora“, rekao je Pavlović. Da li će doći do oporavka i nivelacije cene nafte naviše, Pavlović smatra da će to zavisiti od toga šta se dalje bude dešavalo na polju carina i od toga kakav će biti odgovor Organizacije zemalja izvoznica nafte i njenih članova (OPEK), odnosno da li će OPEK nakon ovog pada cene nafte odlučiti da smanji proizvodnju. Podsetimo, baš prošle nedelje grupa OPEK je saopštila da će od maja povećati proizvodnju nafte za 411.000 barela dnevno, što je tako- đe uticalo na pad cene nafte. Pavlović je istakao je i da carine trenutno negativno utiču na dolar zato što se pogoršavaju izgledi za američku ekonomiju, a kako su SAD neto izvoznik nafte, pad nafte takođe slabi dolar. I glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić ističe da je pad cene nafte posledica tipičnog odgovora investitora kada počne da se kalkuliše povećana verovatnoća da će izbiti recesija…