Novi Magazin
BRISEL VS VAŠINGTON
Može li Evropa do nezavisnosti od SAD?
Evropski lideri govore o velikom naoružavanju dok mirovnim predlogom za Ukrajinu pokušavaju da od Donalda Trampa izmole mesto za pregovaračkim stolom. Otkad je novi šerif ušao u Belu kuću, širom Evropske unije vodeći političari iz dana u dan naprasno postaju reinkarnacije Šarla de Gola.
Od telefonskog razgovora Donalda Trampa i Vladimira Putina o pregovorima o ratu u Ukrajini, preko govora potpredsednika SAD-a na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, do svađe u Ovalnoj kancelariji nakon koje je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izbačen iz Bele kuće, strah za evropsku bezbednost narasla je kod lidera EU do neslućenih razmera. Strah da će Tramp da zatvori američki nuklearni kišobran nad Evropom i povuče američke trupe sa Starog kontinenta uliva strah u kosti lidera EU. Ne toliko zbog neizvesne sudbine Ukrajine, koliko zbog uverenja da će bezbednost EU biti na milost i nemilost dva predsednika imperijalnih ambicija – Putina i Trampa. Čitav niz okorelih atlantista naprasno postaju degolisti zagovarajući „stratešku autonomiju“ EU. I na sopstveno iznenađenje, među njima je i najverovatniji budući kancelar Nemačke Fridrih Merc, koji je time kao najvatreniji zagovornik Adenauerove atlantističke politike zapravo srušio jedan od osnovnih stubova politike nemačkih demohrišćana još od vremena prvog posleratnog nemačkog kancelara Konrada Adenauera. „Moj apsolutni prioritet biće da ojačam Evropu što je brže moguće kako bismo, korak po korak, zaista mogli da postignemo nezavisnost od SAD“, rekao je on u prvoj TV debati u izbornoj noći, objasnivši da je Trampovo ponašanje ostavilo Evropi malo izbora. Merc je dodao da je već u kontaktu sa liderima EU o ovoj temi, pri čemu je dva dana ranije rekao da Nemačka treba da započne razgovore sa Britanijom i Francuskom o formiranju svojevrsnog evropskog nuklearnog štita. I dok se čeka da Nemačka dobije novog kancelara, francuski predsednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer pokušavaju da intenzivno govore o odbrani Evrope, dok istovremeno idu kod Trampa na kanabe u Ovalnoj kancelariji kako bi održali američko-evropsku saradnju u okviru NATO-a. ZAPAD VIŠE NE POSTOJI: Veliki broj evropskih komentatora proteklih dana zaključuje da Zapad kakav smo poznavali proteklih decenija više ne postoji. Štaviše, nedavno glasanje u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, potom govor Džej Di Vansa u Minhenu, ali i nove američke carine na robu iz EU, dok se u Istanbulu uveliko vode pregovori o oživljavanju rusko-američkih odnosa pokazuju kako se Trampova Amerika i Evropa kreću različitim putevima. Prema oceni komentatora portugalskog nedeljnika „Visao“, Evropa sada mora da završi svoje odvajanje od SAD-a. „Od kada se Donald Tramp vratio u Belu kuću, Evropa i SAD su se de fakto razišle. Razlike između njih postaju sve izraženije, oni se gotovo u i u čemu ne slažu i više nisu zaista zainteresovani da nastave da rade zajedno. Evropa više ne može da dozvoli da je uljuljkuje iluzija o savezu i zaštiti SAD“, smatra Rui Tavares Guedes. U naredne četiri godine uloga EU i evropskih članica NATOa biće spektakularno pojačana, smatra bivši mađarski ministar finansija Lajoš Bokroš, koji za mađarski nedeljnik „Elet es Irodalom“ kaže da Evropa sada nosi ogromnu odgovornost. „Da li će išta ostati od zapadnog svetskog poretka zasnovanog na pravilima i da li će se moći ponovo izgraditi, zavisiće pre svega od ponašanja evropskih zemalja – i naravno Japana, Južne Koreje, Kanade, Australije itd. Evropa sada dobija ono za čim je dugo čeznula: ulogu civilizovanog i odgovornog političkog lidera slobodnog sveta“, smatra Bokroš i dodaje da je Evropi „uručena ogromna prilika, ali i istorijska odgovornost“. Ono što je, međutim, primetno jeste činjenica da su Trampovi potezi neverovatnom brzinom zbližili Britaniju i EU, uprkos Bregzitu. Kako piše komentator italijanske „Korijere dela Sere“ Danilo Taino, nije reč o tome da se Britanci vraćaju u briselske palate. „Neće biti ni iznenadne intimnosti – ali možda čvršćeg pragmatizma sa obe strane Kanala što je nametnuo Donald Tramp“, ističe Taino i dodaje da je „obnavljanje jakih odnosa između EU i Britanije jedan je od prvih efekata nove transatlantske realnosti“…