Danas

VEĆINA SRPSKIH POSLANIKA ZA, EVROPSKI BILI PROTIV

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) EU-Srbija nije usvojio zajedničku deklaraciju

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) EU-Srbija nije usvojio zajednič ku deklaraciju nakon dvodnevne rasprave u sedištu Evropskog parlamenta u Strazburu. Sastanku su prisustvovale delegacije Skupštine Srbije i Evropskog parlamenta.

Kako javlja dopinsik N1, većina poslanika Skupštine Srbije glasali su za tekst deklaracije, ali ga nije podržala većina poslanika Evropskog parlamenta okupljena u tom telu. „Ovo nije ohrabrujuća poruka i ovo je neuspeh ove radne grupe“, rekla je zamenica kopredsedavajućeg Odborom Alesandra Moreti. Članica POSP-a Biljana Đorđević, kopredsednica opozicionog Zelenolevog fronta, izjavila je agenciji Beta da je većina poslanika EP glasala protiv deklaracije jer je smatrala da je tekst nedovoljno oštar. Đorđević je navela da su evroposlanici iz političkih grupa Socijalisti i demokrate i Zeleni glasali protiv usvajanja deklaracije, nezadovoljni što tekst nije oštriji kada je reč o obavezama Srbije po pitanju stanja demokratije, medijskog pluralizma i borbe protiv korupcije. I među evroposlanicima Evropske narodne partije (EPP), čiji je pridruženi član Srpska napredna stranka, bilo je onih koji nisu podržali usvajanje zajedničke deklaracije. U deklaraciji se pozdravljaju strateš ki cilj Srbije da postane članica EU i plan rasta od šest milijardi evra koji je EU pripremila za region. Dodaje se da tempo procesa pridruživanja i prvi naredni korak koji bi trebalo da bude otvaranje Klastera 23, zavise od Srbije, a najviše od rezultata pregovora sa Kosovom, uz napomenu da je od posebne važnosti usklađivanje spoljne i bezbednosne politike Srbije sa EU, čiji niski nivo usklađenosti ostaje prepreka na putu ka EU. Istovremeno se konstatuje se da je pomoć Srbije Ukrajini „dragocena“, a posebno u vezi sprečavanjem zaobilaženja sankcija koje je EU uvela Rusiji. U deklaraciji se osuđuju napadi na novinare i pripadnike organizacija civilnog društva i navodi i da je potreban dalji rad na osiguravanju slobode medija, ali i sprovođenju preporuka ODIHR- a, za šta konstatuje da se radi o „suštinskoj potrebi“, uz napomenu da je potrebno dalje unapređenje, pozdravljaju se napredak u sektoru pravosuđ a i oblasti ekologije i zaštite životne sredine, navodi se da demokratija „dobro funkcioniše“ i konstatuje se pozitivan učinak srpske privrede i poziva na jasnu komunikaciju sa javno- šću, posebno o EU, pomoći koju pru- ža i koristima koje će imati građani kad postane članica Unije. U deklaraciji se izražava žaljenje zbog tragedije u Novom Sadu, nazivajući je „tragičnim incidentom“ uz napomenu da bi trebalo razmotriti „obezbeđivanje učešća u mirnim protestima i sprovođenje inkluzivnog dijaloga širom političkog spektra o otvorenim pitanjima“. „Pre glasanja o osnovnom tekstu nacrta deklaracije, poslanici su glasali i o predloženih 66 amandmana. Poslanici iz vladajućih stranaka iz Srbije nisu podneli svoje amandmane, ali su prihvatali većinu onih koje je podnela bivša državna sekretarka u Ministarstvu prosvete Srbije Anamarija Viček, koja je sada poslanica Fidesa u EU Parlamentu. Odbacili su skoro sve amandmane poslanika EU, a posebno onih koje je predlagao poslanik HDZa Tomislav Sokol, ali i amandmane koje je podnosila srpska opozicija. Deo tih amandmana odnosila se na stav da je korupcija razlog za pad nadstrešnice u Novom Sadu, da su zahtevi studenata u skladu sa zahtevima koji su pred Srbijom na njenom evropskom putu, upozorenje na opasnost od Projekta „Jadar“ i rudarenja litijuma u Srbiji ili poziva na pokretanje novog procesa izbora članova REM-a…