Novi Magazin

SEVERNA MAKEDONIJA

Let u mestu

Odluka odlazećeg američkog predsednika Bajdena da proširi listu osoba koje podležu sankcijama SAD „eksplodirala“ je u makedonskoj javnosti, doduše manje od nove „bombe“ lansirane iz Sofije o pretenzijama još neformirane vlade da Makedoniju pripoji Bugarskoj.

Dve vesti su protekle nedelje odjeknule kao bombe u Severnoj Makedoniji: jedna je stigla preko Atlantika, druga iz susedne Bugarske. Prvu je poslao odlazeći američki predsednika Džo Bajden izvršnom naredbom za proširenje spiska lica koje podležu sankcijama SAD zbog pokušaja osporavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemalja Zapadnog Balkana, pokušaja podrivanja posleratnih sporazuma i institucija i učešće u korupciji. Zapravo, Bajden je izmenio i dopunio tri ranije naredbe (donesene sredinom 2021.) koje se odnose na blokadu imovine i zabranu ulaska u SAD osobama koje doprinose destabilizaciji Zapadnog Balkana. AMERIČKE SANKCIJE: Taksativno su pomenuti, ispred ostalih, Prespanski i Ohridski ugovor, što znači da se preduzimaju dopunske mere i sankcije protiv podrivača značajnih međunarodnih dokumenata i to pretežno onih koji su doneseni uz asistenciju američke administracije. Mada nije naveden i makedonsko-bugarski Ugovor o prijateljstvu i dobrosusedskoj saradnji (1.8.2017.), imajući u vidu širinu potpisane izvršne naredbe, ne bi bilo čudno da i on bude „pokriven“, iako je to posao za Evropsku uniju koja je preuzela menadžerisanje (dobro)susedskim odnosima dve zemlje i evrointegracijama S. Makedonije. Među najvažnijim promenama je i to što će američke sankcije obuhvatiti i supružnike i punoletnu decu pojedinaca, lidera ili članova sankcionisanih državnih ili poslovnih subjekata. Ubuduće će razlog za sankcije biti i sam pokušaj učešća u korupciji, ugrožavanju stabilnosti ili narušavanju teritorijalnog integriteta. Interesantno je da je Bajden svoju dopunjenu Izvršnu naredbu broj 14033 potpisao takoreći tri dana pre nego što će se navršiti šest godina od odluke (11.1.2019.) makedonskog Sobranja da izbriše ustavno ime Republika Makedonije posle stupanja na snagu Prespanskog ugovora. U međuvremenu je Ohridski okvirni ugovor (13.8.2001 godina), kojim su regulisana unutrašnja manjinska prava u zemlji, postao sastavni deo makedonskog ustava. Takoreći istovremeno sa objavljivanjem “američkog upozorenja“ za „balkanske mangupe“ oglasio se putem Fejsbuka „tramp“ iz Sofije „izvršnom naredbom“ još neformiranoj tamošnjoj vladi da objavi pretenzije za pripajanje Makedonije (plus ukrajinski region Južna Besarabija) Bugarskoj!? Kostadin Kostadinov, lider ultranacionalističke bugarske stranke „Preporod“, treće političke snage u toj zemlji (35 od 240 poslanika u bugarskom parlamentu), smatra da „nema ništa logičnije nego da dve zemlje sa zajedničkom istorijom, zajedničkim poreklom, zajedničkim jezikom i narodom postanu jedna država“!?…